Aktivnosti

Nastavak ciklusa feminističkog diskusionog kružoka „Holokaust u književnim delima“ suorganizovale su Ženske studije i istraživanja (Novi Sad), Iz kruga Vojvodina’ (Novi Sad) i Žene u crnom (Beograd) 16. aprila 2022. u prostorijama "Iz kruga Vojvodina" (Novi Sad, Bul. vojvode Stepe 67) o knjizi Viktora Frankla Zašto se niste ubili – traženja smisla življenja (Kontrast, Beograd, 2019).

Uvodne reči dala je Tanja Marković, psiološkinja i aktivistkinja ŽUC-a, a moderilrala je Margareta Bašaragin, podružnica ŽSI u Subotici.

M. Bašaragin

Foto: Miladinka Mijatović

          

Udruženje romskih studenata u povodu Svetskog dana Roma daje sledeće saopštenje:

NIJE VREME ZA SLAVLJE! SVETSKI DAN ROMA 8. APRIL
Nažalost već treću godinu zaredom postavljamo istu fotografiju na Svetski dan Roma. Na ovaj dan po običaju političke i kulturne elite romskog i većinskog naroda fotografišu se u svečanom okruženju dok većina pripadnika našeg naroda živi u siromaštvu od kojih mnogi bez vode. Na ovaj dan 1971. godine utemeljeni su opšti elementi romskog nacionalnog identiteta. Danas 50. godina kasnije Romi kao najbrojnija manjina u zemlji za razliku od drugih nacionalnih manjina nema Zavod za kulturu, službenu upotrebu maternjeg jezika i štampano glasilo na romskom jeziku. Nije vreme za slavlje! Nije vreme za fotografisanje i čestitke. Vreme je da elita romskog naroda počne ozbiljno da radi!

Tekst saoštenja pročitajte ovde: Nije vreme za slavlje

M. Bašaragin

Počela je priprema koreodrame ROZA čija se premijera očekuje polovinom juna u Novom Sadu,
uz učešće Maje Brukner (glumica), Slavice Ljujić (glumica i scenaristkinja) i Vere Obradović (koreografkinja).

Koreodrma je deo ukupnog programa Autonomnog festivala žena (AFŽ) u Novom Sadu (Novi Sad prestonica Evrope) u 2022. godini (06-12. 06. 2022).

 

 

  

Na fotografijama: Maja Brukner, Slavica Ljujić i Vera Obradović (mart 2022)

Svečana dodela nagrade "Anđelka Milić" 2022 koju dodeljuje Sekcija za feministička istraživanja i kritičke studije maskuliniteta SeFem, Beograd, održala se 17. marta 2022. u prostorijama Aerokluba u Beogradu.
Ovogodišnje laureatkinje su i dr Margareta Bašaragin, voditeljka podružnice ŽSI u Subotici (2020-), i dr Mirjana Dokmanović, jedna od osnivačica Centra za ženske studije i stvaralaštvo u Subotici (1997-2004).
Dr Margareta Bašaragin nagrađena je u katergoriji za podršku razvoju stvaranja znanja iz oblasti feminističkih i rodnih studija u Srbiji (teorija i istraživanja), a na predlog koordinatorke ŽSI profesorke emrite Svenke Savić.
U obrazloženju stoji:
Dr Margareta Bašaragin u svojim radovima neguje specifičan teorijsko-metodološki pristup kojim povezuje rodne i ženske studije sa multikulturnom Suboticom iz bliže istorije i savremenog života. Ona u istraživanju kombinuje kao osnovni metod životnu priču, odnosno neposredno kazivanje žena, sa podacima sačuvanim u različitim arhivama i spisima, fotografijama, novinskim člancima i to na tri jezika: srpskom, madarskom i nemačkom. Dr Bašaragin ulaže veliki entuzijazam u radu na afirmaciji podataka o znamenitim ženama iz lokalnih sredina i čini značajne napore da se ovo znanje umesti u nastavnu praksu osnovnog obrazovanja, ali i šire implementira u akademske studije. U svojim radovima tematizuje problematiku roda i jezika u štampanim i govornim materijalima i primenu analize diskursa u interdisciplinarnim rodnim studijama.
Dr Mirjani Dokmanović je dobitnica u kategoriji zu izuzetan ili životni dorinos koji su pojedinke ill pojedinci postigli u stvaranju znanja iz oblasti feminističkih i rodnih studija i njegove primene u institucijama, ženskom pokretu i afirmaciji politika rodne ravnopravnosti u Srbiji, na predlog Viktimološkog društva Srbije iz Beograda.
Obrazloženje:
Dr Mirjana Dokmanović je kao pravnica feminističke orijentacije, svojim više od dve decenije dugim naučno-istraživačkim, aktivističkim i predavačkim radom, dala značajan doprinos unapređenju i afirimaciji politika rodne ravnopravnosti, ženskih prava i prevencije i eliminacije rodno zasnovanog nasilja. Kroz angažovanje na realizaciji velikog broja obuka dala je važan doprinos edukaciji stručnjaka i stručnjakinja, posebno advokata, sudija, tužilaca, policajaca, državnih službenika, u oblasti rodne ravnopravnosti i antidiskriminacionog zakonodavstva. Suosnivačica je dve ženske organizacije, Centra za ženske studije 1997. godine u Subotici i Ženskog centra za demokratiju i ljudska prava 2000. godine, u okviru kojih je svojim aktivističkim radom pružila značajan doprinos razvoju i širenju ženskog pokreta u Srbiji.
SeFem: "Nagrada ANĐELKA MILIĆ se ustanovljuje sa ciljem osnaživanja feminističke proizvodnje kontekstualizovanog znanja, pre svega putem originalnih i relevantnih istraživanja, kao i njihove kreativne upotrebe i primene u svim oblastima društvenog života u Srbiji. Osnovna namera osnivača je, sa jedne strane, prepoznavanje vrednosti ovog znanja i feministički orijentisanih kreativnih poduhvata, te širenje poruke o važnosti rodne jednakosti, nediskriminacije, nenasilja, i prevazilaženja mizoginije i rodnih stereotipa, a sa druge strane, jačanje modernizacijskih i transformativnih procesa u srpskom društvu. Ovom nagradom osnivač, SEFEM, želi da prepozna i označi vrednosti koje su u društvenom i intelektualnom životu Srbije ne samo skrajnute, već i obesmišljene, izvrnute ruglu i opasno ugrožene. Istovremeno, ovom nagradom SEFEM želi da podrži kontinuitet i istorijsko pamćenje, koji su neophodan element jačanja rodne ravnopravnosti, kao i transformacije hijerarhija zasnovanih na patrijarhalnim privilegijama i prevaziđenim rodnim konstruktima.
Nagrada se ustanovljuje pod imenom ANĐELKA MILIĆ, jer SEFEM time želi da oda priznanje i da trajno očuva uspomenu na naučno delo, naučni doprinos i feministički aktivizam Anđelke Milić (1942-2014), koja je bila i prva predsednica SEFEM-a." (https://sefem.org/nagrade/).
M. Bašaragin