Blog

Da li nam je potreban feminizam?

Da li nam je potreban feminizam, taj mrski pokušaj napada na tradicionalne vrednosti? Da li nam je potrebno da se naše žene zbunjuju idejama da su jednako vredne, pa da zaslužuju život bolji nego što su ga do sada imale? A šta im i fali? Jesu li tražile da rade? Evo ih, rade! Jesu li tražile da se školuju? Evo ih, idu u školu! Jesu li tražile da glasaju? Evo ih, glasaju! Šta god su tražile, to su i dobile, sad je već dosta! Da li je?

Hajde da vidimo da li nam je zaista potrebno da se bavimo feminizmom, kad živimo u jednoj modernoj evropskoj državi, u 21. veku. Šta kažu cifre? Brojevi su nemilosrdni u svojoj hladnoj tačnosti.  Sledeći podaci su preuzeti iz nekoliko publikacija, čiji spisak se nalazi na kraju ovog teksta.

Zarade

Platni jaz između žena i muškaraca za 2018. godinu iznosio je 8,8%, što znači da su žene bile manje plaćene od muškaraca za 8,8%. Žene, u proseku, primaju penziju koja je 17% niža u odnosu na prosečnu penziju muškaraca.

Izvor: Žene i muškarci u RS 2023

Hajdemo nešto svežije:

Prosečna neto zarada u Vojvodini u septembru 2025. za osobe stepenom obrazovanja 7 i 8 (osnovne i master studije, doktorske studije) za muškarce iznosi 183.004,00 RSD (186.084,00 na nivou Srbije), a za žene 135.232,00 RSD (139.597,00 na nivou Srbije). Razlika je 47.772,00 RSD. Ako vam je taj iznos beznačajan, smatrajte se srećnima.  

Izvor: Prosečne zarade (Republički zavod za statistiku)

Obrazovanje

U 2022. godini doktoriralo je više žena (59%) nego muškaraca (41%). Među zaposlenima u oblasti istraživanja i razvoja, u 2022. godini dominiraju žene sa 52,7% udela. Gotovo isti procenat je među naučnim istraživačima, 52,5% su žene.

Među članovima SANU dominiraju muškarci. U 2023. godini preko 90% svih članova su muškarci. 

Izvor: Žene i muškarci u RS 2023

Slobodno vreme

Istraživanja o korišćenju vremena iz 2010. i 2021. godine potvrdila su stereotipe koji važe na našim prostorima. Bez obzira na to da li su zaposlene ili ne, žene, u odnosu na muškarce, dvostruko više vremena rade u kući, a upola manje vremena provode na plaćenim poslovima. Za zaposlene žene, rad u kući postaje druga smena. Žene duplo više vremena od muškaraca provode u obavljanju neplaćenih poslova u domaćinstvu i brizi o drugima. Žene u braku i sa detetom uzrasta do sedam godina, u neplaćenim poslovima provode skoro celu radnu smenu.

Izvor: Poseban izveštaj Poverenika za zaštitu ravnopravnosti

Kriminal

Za najteža krivična dela, ubistvo i teško ubistvo, u 2022. godini pravnosnažno su osuđene 3 žene i 70 muškaraca. U istoj godini, za krivično delo nasilje u porodici pravnosnažno je osuđeno 147 žena i 1874 muškarca. Oštećeni (žrtve) krivičnog dela nasilja u porodici su 79% žene, a 21% muškarci.

Izvor: Žene i muškarci u RS 2023

Ovakvih primera je mnogo. Osvrnuću se na još jedan, koji je mnogo bliže mojoj kući. Odnos studenata i studentkinja na Ekonomskom fakultetu u Subotici je veoma neravnopravan. Studentkinja je skoro duplo više nego studenata. Međutim, ako bacimo pogled na upravljačku strukturu kompanija u Srbiji, taj odnos se ne reflektuje. Primera radi, u upravnim odborima 19 banaka aktivnih u Srbiji sedi ukupno 115 osoba. Koliko od njih su žene? Da li je makar pola, obzirom na to koliko žena studija ekonomiju? Ne, nije pola. U upravnim odborima banaka sedi 30 žena, što čini 26% članova odbora.

Izvor: Spisak banaka u Srbiji (NBS)

Da li nam  je potreban feminizam? Ukratko – jeste! Ako išta, potrebno nam je više borkinja i boraca za rodnu ravnopravnost. Ako čitate ovaj tekst, nadam se da već jeste, ili da ćete uskoro postati jedna/jedan od njih!

Ukoliko želite da proverite navedene podatke i dođete do dodatnih informacija, ovi linkovi vam mogu pomoći:

Poseban izveštaj Poverenika za zaštitu ravnopravnosti o diskriminaciji žena - chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://ravnopravnost.gov.rs/wp-content/uploads/2025/12/WEB-Poseban-izvestaj-poverenice.pdf

Žene i muškarci u Republici Srbiji 2023 - https://www.stat.gov.rs/sr-cyrl/publikacije/publication/?p=15601

Prosečne zarade po regionima, prema nivoima kvalifikacije i polu, septembar 2025 - https://data.stat.gov.rs/Home/Result/2403040509?languageCode=sr-Latn

Spisak banaka u Srbiji - https://webappcenter.nbs.rs/WebApp/FinInstBank/LegalEntityFinInstitution/Index?

Gorana Francišković, 15. maj 2026.

Nema čega da se stidimo

Postavljanje spomenika Jovanu Mikiću Spartaku (13. maj 1914, Opovo – 11. oktobar 1944, Subotica) bez jasnog obeležja njegove antifašističke borbe ponovo nas suočava sa pitanjem kako danas tumačimo istoriju u javnom prostoru. U gradu u kojem se svakodnevno prepliću jezici i identiteti, takve odluke nisu samo stvar estetike ili forme. One oblikuju način na koji mi, a posebno mlađe generacije, razumemo prošlost.

Znamo da Mikić nije bio samo sportista i olimpijac, već i državni rekorder u troskoku, ali i čovek čiji je život prekinuo rat. Nakon zarobljeništva, 1944. godine pridružio se partizanima.

U borbama za oslobođenje Subotice, kod železničke stanice, teško je ranjen 10. oktobra 1944, a preminuo dan kasnije. Ostale su zabeležene njegove reči da je „dužnost izvršena“ i da je „Subotica slobodna“. Sahranjen je uz najveće počasti.

Upravo zato izostavljanje antifašističke borbe iz njegovog spomenika ne deluje kao bezazlena odluka. Naprotiv, deluje kao skraćivanje priče. A kada se priča skrati, menja se i njeno značenje.

Subotica ima dugu tradiciju zajedničkog života različitih zajednica, i upravo je antifašistička borba bila jedan od temelja na kojem se ta zajednica nakon rata ponovo gradila. Kada se taj deo istorije potisne iz javnog prostora, gubi se važan deo konteksta, posebno za mlade koji istoriju sve više „čitaju“ kroz spomenike, nazive ulica i simbole oko sebe, a sve manje kroz knjige.

Zagovornici/e „neutralnijeg“ pristupa često tvrde da treba izbegavati ideološke oznake. Međutim, u ovom slučaju neutralnost zapravo znači izostavljanje ključne činjenice. A bez nje, slika više nije potpuna. Zato pitanje nije da li treba nešto dodati, već da li smemo da oduzmemo ono što je već deo istorije. Jer nema čega da se stidimo, a problem nastaje tek onda kada počnemo da zaboravljamo.

Dr Margareta Bašaragin, 5. maj 2026.

Događaj pogledajte  ovde