Kurs Interkulturalnost i duhovnost
Projekti u školskoj 2008-2009. godini
Projekat: Životne priče žena u Vojvodni
Koordinira: profesorka emerita Svenka Savić
Sarađuju: studentkinje Ženskih studija i Centra za rodne studije UNS
Projekat pod nazivom Životne priče žena u Vojvodni tokom deset godina (1998-2008) okuplja mnogobrojne saradnice i saradnike iz različitih nacionalnih zajednica u Vojvodini da formiraju datoteku životnih priča (oral histories), biografija i ispovesti (sećanja) žena koje na vojvođanskom prostoru žive zajedno (ukupno 300 zabeleženih razgovora na traci) i time pokažu kako one u svakodnevici ostvaruju dijaloge kultura.
Podaci svedoče o tome kako su politički i drugi događaji uticali na pojedinačne živote žena (ratovi, kolonizacija, otkup, procesi izbeglištva i rasejanja, ekonomske krize...). U tim teškim društvenim i političkim situacijama žene su gradile mrežu, nama do sada nevidljivih, prijateljstava, saradnje i time osmišljavale svakodnevicu života.
Individualne životne priče žena i sećanja (Albanki, Crnogorki, Hrvatica, Jevrejki, Mađarica, Romkinja, Rusinki, Slovakinja, Srpkinja) u XX veku (rođene u periodu 1910-1980) svedoče nam o mnogim strategijama zajedničkog života koji može prerasti u modele interkulturnog dijaloga danas ne samo kod nas.
Ovaj dugoročno osmišljen projekat ima za cilj afirmaciju potencijala, znanja, duhovnosti i iskustva (starijih) žena u Vojvodini i Srbiji iz različitih nacionalnih verskih i kulturnih zajednica. Tražile smo odgovor na pitanje kako se postepeno formirala multikulturna zajednica i kakav je doprinos žena u tom procesu koji još traje. Uočeni su mnogi slojevi dijaloga u toku tih sedamdeset godina obuhvaćenih pričama (1910-1980), uz osvetljavanje političkih i kulturnih promena u regionu.
(Jedan od ciljeva je) da mlade žene iz različitih nacionalnih zajednica doznaju o generacijama koje im prethode te da se dovedu u neposrednu vezu jedne sa drugima i kroz lično iskustvo steknu znanje - beleženjem svedočenja starijih žena o ovim događajima.
Projekat: Znamenite žene Novog Sada
Koordinira: Gordana Stojaković
Projekat je osmišljen 1998. godine kao dugoročan s ciljem da se afirmišu žene koje su živele i radile rokom XVIII, XIX i u prvoj polovini XX veka na tlu Vojvodine, zaključno sa 1990. godinom kada se formiraju nove nezavisne države iz jugoslovenske zajednice. Od 1998. do danas koordinatorka je objavila 3 knjige: Znamenite žene Novog Sada; Neda: jedna biografija i Ester, Eržebet Berček (videti spisak objavljenih knjiga u Studijama), zatim mapu «Novi Sad iz ženskog ugla» i plakate sa poznatim ženama (link na plakate).
U 2009. godini nastavlja se istraživanje AFŽ (antifašistički front žena ) Vojvodine: sakuplja građa (izveštaji, fotografije, svedočenja) s ciljem da se napravi baza podataka za dalja istraživanja u vezi sa iskustvima žena u toku II svetskog rata i posleratne izgradnje socijalističkog društva.
Projekat: Intereligijski dijalog i žene
Koordinira: profesorka emerita Svenka Savić
Cilj projekta je da problematizuje doprinos žena iz različitih verskih zajednica miru i pomirenju. Projekat je počeo međunarodnom konferencijom sa koje su referati objavljeni u knjizi Feministička teologija (1998), koja služe kao osnovna literatura za kurs pod istim nazivom. Održane su jos 2 konferencije (2002 i 2008) čiji se materijali predstavljaju u knjizi Rodna perspketiva u međureligijskom dijalogu u XXI veku.
U 2009. godini se u okviru projekta drže kursevi i seminari povezani sa temama u poslednjoj knjizi.
Projekat: Jezik i rod
Koordiniraju: prof. d Svenka Savić i prof. dr Vera Vasić
U okviru ženskih ljudskh prava na ovom projektu se otvoraju pitanja vezana za standardizaciju srpskog jezika u nekim domena upotrebe kada je u pitanju rod i disrkiminacija pomoću jezika (lingvicizam, seksizam). Projekat je počeo 1997. godine kursom pod istim nazivom, nastavio da živi u različitim akcijama (javne tribine, seminari, predavanja) s ciljem da se promeni postojeća praksa upotrebe rodno (ne)osetljivog jezika. Kodeks neseksističke upotrebe jezika u medijima (S. Savić, 2004), prvi je kodeks takve vrste u Srbiji.
U 2009. godini se nastavljaju iste aktivnosti i rad na izdavnaju knjige Jezik i rod.
Projekat: Rodna perspektiva u udžbenicima za osnovnu školu
koordinira profesorka emerita Svenka Savić
Saradjuju: studentkinje Centra za rodne studije UNS
Projekat je počeo u 2006. godini kao regionalni analizom uždbenika srpskog jezika za
učenike kojima srpski nije maternji jezik (dominatno učenici kojima je mađarski maternji jezik). Podaci pokazuju da su takvi udžbenici rodno neosetljivi, da afirmišu rodne stereotipe i ne razvijaju koncept drugosti.
U 2008. godini analizirani su udžbenici veronauke za osnovnu školu (pravoslavne, katoličke, islamske) – ukupno 20 uždbenika koji se koriste u Srbiji. Zaključak je da ni ovi udžbenici nisu rodno osetljivi, niti razvijaju sposobnost za međureligijski dijalog.
U 2009. godini se na osnovu ovih podataka drže seminari, predavanja diskusije sa različitim grupama kako bi se rezultati afirmisali u neposrednoj praksi.
Projekat: Stari i rod
Koordinira: prof. dr Slobodanka Markov
Sarađuju: studentkinje Centra z arodne studije UNS
Ejžizam je disrkiminacija osoba na osnovu starosti. U poslednjoj deceniji se u svetu međuzavisnost starosti i roda razmatra u okviru posebne naučne interdiscipline. Projekat je organizovan u 2000. godini s ciljem da se prikupe, sistematizuju i analiziraju podaci o odnosu roda i starosti, pre svega kada su u pitanju žene u Vojvodini, s obzirom na činjenicu da je Vojvodina onaj deo države u kojem živi najstarije stanovništvo.
U 2009. godini se pomoću upitnika prikupljaju podaci za osnovnu temu.
Projekat: Igra i rod
Koordinira: profesorka emerita Svenka Savić
Igra i ples su domeni u kojima se u poslednjih nekoliko decenija događaju izrazite promene i inovacije kada je u pitanju rodna problematika: kakva je uloga žene u klasičnim baletima, kakva u modernoj igri i plesu, a sa fokusom na događanjima u Vojvodini. Koordinatorka je u tom povodu izdala 2 knjige: Pogled u nazad(2007) i 55 godina Baletske škole u Novom Sadu (2006).
U 2009. godini se nastavljaju monografski prikazi poznatih osoba iz domena igre i plesa.
Projekat: Mediji o ženama
Koordiniraju: prof. dr Vera vasić, profesorka emerita Svenka Savić, dr Dubravka Valić-Nedeljković
Saradjuju studentkinje Centra za rodne studije UNS
Projekat je počet 1997. godine istraživanjem teme na koji način reklame predstavljaju žene. Projekat je u kontinuitetu nastavljen do danas u obliku predavanja, kurseva, seminarskih i diplomskih radova. Kao produkt je knjiga Pusti ventil (2004).
Projekat: Škola romologije
Koordinira. profesorka emerita Svenka Savić
Asistiraju studentkinje Centra za rodne studije UNS
Projekat Škola romologije ostvaruju Ženske studije u saradnji sa Univerzitetom u Novom Sadu od 2004. godine. Cilj projekta je da romski i neromski studenti i studentkinje dobiju osnovna znanja iz romskog jezika, kulture, istorije i demografije. Osnovni podaci su dati u knjizi Škola romologije (2006).
Škola romologije je u 2007. godini izabrana među 20 uspešnih projekata od strane ERSTE fondacije.
U 2009. godini se nastavlja organizacije Škole romologije 6 u zimskom semestru školske 2009-2010.
Škola romologije 6: Program predavanja (1. 10.2009 – 15. 2.2010)
Datum i mesto |
Tema |
Predavač/ica |
Materijali sa predavanja |
oktobar |
|||
3.10. |
Otvaranje škole |
Svenka Savić, Novi Sad |
|
10.10. |
Obrazovanje Roma |
|
|
17.10. |
Otvaranje Skole romologije 6 |
|
|
24.10. |
Romska usmena književnost |
Marijana Čanak, prof. književnosti |
|
31.10. |
Modul: Jezik Roma |
Svenka Savić |
tekstovi Jarona Matrasa i Ditera Halvaksa |
novembar |
|||
14.11. |
Modul: Stanovanje i naselja Roma |
Tatjana Perić |
Stanovanje Roma u Evropi (PP) |
21.11. |
Modul: Stanovanje i naselja Roma |
Želimir Žilnik, NS |
|
28. 11. |
Forum teatar: Škola za sve |
Rezultat projekta Novosadskog humanitarnog centra i CARE Srbija |
|
decembar |
|||
5.12. |
Modul: Jezik i kultura Roma Trifun Dimić – romolog Osnove gramatike romskog jezika II Izlaganja polaznika/ ca |
Aleksandra Nikolić |
|
12.12. |
Podela po timovima za rad na izradi završih radova Evaluacija Testiranje |
Svenka Savić i Marijana Čanak |
|
januar 2010. |
|||
16. 01. 14 – 18 h |
Rad u grupama na izradi završnih radova: I grupa: Kako institucije podstiču promenu statusa Roma u Vojvodini II grupa: Kako institucije podstiču promenu statusa Roma u Beogradu III grupa Literatura o Romima |
Svenka Savić i Marijana Čanak |
|
februar 2010. |
|||
13. 2. |
Jezik Roma u svetu Dodela sertifikata |
Dieter Halwachs, Grac |
|
Projekat: Žene sa dostojnim vebom za interkulturni dijalog
Kurs: Interkulturalnost i duhovnost
Koordinira: profesorka emerita Svenka Savić
Asistentska podrška: Marijana Čanak, studentkinja master programa Centra za rodne studije UNS
Sažeci predavanja - download
Program predavanja i radionica
Decembar 2008.
četvrtak, 4.12.2008.
Partizanke, Barbara Wizinger (Beč, Austrija), vodi Gordana Stojaković
ponedeljak, 22. decembar 2008
Biblija: Lotove kćeri, Ervina Dabižinović (Kotor, Crna Gora), vodi Svenka Savić
utorak 23. decembar 2008.
Internet i duhovnost, Vesna Dragojlov (Fenkis, Arizona, SAD), vodi Svenka Savić
Januar 2009.
petak, 23.1.2009.
17 - 18 h Sekularizam, duhovnost kao traganje za mirom: mir-žene, Staša Zajević (Beograd)
18 - 19 h Duhovnost materijalizovana u hramovima: verski hramovi u Novom Sadu, Ankica Dragin
19 -20 h Duhovnost kao traganje za Drugim: Simon Vejl, Maja Solar
subota, 24.1.2009.
11 - 12 h Ekologija i duhovnost, Moris Lerart
12 - 13 h Internet i duhovnost, Ivana Inđin
13 - 14 h Degradacija kulta Trojne Boginje, Marijana Čanak
Mart 2009.
sreda, 11.3.2009.
18 - 19 h Duhovnost kao traganje za istinom: Edit Štajn, Ivan Radenković
19 - 20 h Duhovnost u baletskoj umetnosti, Gabriela Teglaši-Velimirović
petak, 20.3. 2009. - Duhovnost srednjevekovnih vladarki u Srbiji, Sanja Mešanović, Svetlana Tomin, Nada Zečević
sreda, 25. mart 2009. -Promocija novog veb sajta Ženskih studija i istraživanja, koordinatorka i saradnici
Okrugli sto Žene sa dostojnim vebom za interkulturni dijalog, organizuje i vodi Svenka Savić
Škola romologije - kao rasadnik znanja i kao prostor za senzibilizaciju akademske sredine za pitanja Roma
Romologija je nova naučna disciplina u okviru koje se istražuju pitanja jezika, istorije i kulture Roma u svetu.
Kod nas Univerzitetu u Novom Sadu i Udruženje građana Ženske studije i istraživanja već pet godina ostvaruju uspešna saradnju u organizovanju Škole romologije kao eksperimentalnog programa za stručno usavršavanje romskog jezika, istorije, kulture i stanovanja. Škola traje jedan semestar. To je jedinstven akademski program za Rome i nerome u Jugoistočnoj Evropi i kao takav je odabran među 20 najuspešnijih programa od strane ERSTE fondacije iz Beča u 2007. godini.
U ovoj školskoj godini Školu romologije5 završava 25 polaznika i polaznica (od ukupno 35 upisanih). Karakteristike su ove generacije da je više žena nego muškaraca, da je manje romskih studenata, a većinu čine neromi. To su studenti različitih fakulteta u Novom Sadu i Beogradu kojima je ovo znanje dopunsko, ili komplementarno znanju koje stiču na redovnim studijama (antropologije, etnologije, jezika i sl.). Tu su nastavnici u srednjima školama u Vojvodini koji predaju romskim učenicima i njihovi su mentori.
Novina je u ovoj generaciji to što su nerosmki studenti tražili da se uvedu časovi početnog učenja romskog jezika i to je uspešno ostvareno (10 časova nastave i vežbanja). To znači da se status romskog jezika u očima pripadnika neromske zajednice poboljšava i da postoji prostor za korišćenje znanja o romskom jeziku (na primer, u komunikaciji sa romskim učenicima kojima nastavnici predaju u školama).U sledećoj generaciji ovu novinu ćemo još više sprovoditi.
Druga novina je da je u ovogodišnjoj Školi romologije više bilo polaznika i polaznica van Vojvodine (iz Beograda). To pokazuje da je potrebno iste oblike osnovnog obrazovanja iz romologije uvesti i u druge akademske sredine u državi. Nastavnici koji predaju u Školi su i Romi i neromi.
Progam Škole se odvijao u obliku 3 modula (za jezik, za kulturu i za istoriju Roma) u 3 etape:
predavanja i radionice, diskusione tribine koje su polaznici sami pripremali i osmišljavali; rad u istraživačkim timovima i pisanje završnog rada.
Ove godine su bila tri osnovna istraživačka tima: Dekada Roma; Romi i Romkinje u pisanim medijima i romski jezik. Iz ovih projekata urađena su 4 timska završna rada i 4 individualna. Za svoj uspešan rad pozalnici dobijaju knjige koje su poklon Zavoda za kulturu Vojvodine i Sekretarijata za obrazovanje AP Vojvodine.
Polaznicima je uverenja dodelio prof. dr Diter Halvaks sa Univerziteta u Gracu.
profesorka emerita Svenka Savić, koordinatorka Škole romologije5
Plan rada 2008 - download
Završni radovi polaznika/ca - download
Sažeci predavanja - download
ERSTE Foundation Award for Social Integration 2007
Životne priče Rumunki
Koordinira: profesorka emerita Svenka Savić
Autorka: Laura Spariosu
Projekat pod nazivom Životne priče Rumunki ima za cilj formiranje datoteke životnih priča (oral histories), biografija i ispovesti žena rumunske nacionalnosti koje žive na vojvođanskom prostoru. Pristupivši realizaciji projekta, a zajedno sa prof. dr Svenkom Savić, odabrale smo deset žena različitog profila koje su bile intevjuisane prema upitniku koji postoji na projektu.
Podaci dobijeni na osnovu obavljenih razgovora svedoče o tome kako su politički i drugi događaji uticali na pojedinačne živote žena (ratovi, nacionalizcija, ekonomske krize...). Iz priče možemo videti kako su, u tim teškim trenucima, one zasnivale porodicu odnosno gradile karijeru.
Jedan od ciljeva ovog projekta jeste, ujedno, i da se beleženjem individualnih životnih priča ovih žena rođenih u periodu 1921-1955. godina i njihovih sećanja afirmišu potencijal, znanje, duhovnost i iskustvo (starijih) žena u Vojvodini iz rumunske nacionalne i kulturne zajednice, kao i da mladi naraštaji žena doznaju o generacijama koje im prethode i da se, beleženjem svedočenja starijih žena, ne samo povežu sa njima, već i da kroz lično iskustvo steknu znanje o nekadašnjem načinu životu i o pojedinim događajima.
Spariosu Laura (1976, Pančevo), docentkinja na Odseku za rumunistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Ima iskustvo u novinarskom radu. Učestvovala je na različitim seminarima i studijskim boravcima u zemlji i inostranstvu. Sarađivala je na mnogobrojnim projektima iz oblasti rumunske kulture, književnosti i jezika. Članica je Društva za primenjenu lingvistiku Srbije, Društva za rumunski jezik Vojvodine i Rumunskog društva za etnografiju i folklor. Autorka je mnogobrojnih stručnih radova na srpskom i rumunskom jeziku.